[kupinko]

Šume u razvoju – vitalna ravnoteža

Na trinaestom Svjetskom kongresu šumarstva, održanom od 18. do 23. listopada 2009. u Argentini, sa zabrinutošću je konstatiran utjecaj klimatskih promjena na šume i snažno naglašena važnost uloge šuma u ublažavanju klimatskih promjena, kao i potreba prilagodbe ljudi i šumskih eko-sustava navedenim promjenama.

Šume su više od ugljika. One udomljuju dvije trećine ukupne bioraznolikosti kopnenog prostora i stvaraju kritična dobra i usluge eko-sustava, kao što su voda, hrana i prihod za više od 5000 komercijalnih proizvoda koji potječu iz šume. Šume održavaju kulturni i duhovni identitet milijardi ljudi, prvenstveno autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica.



Trinaesti Svjetski kongres šumarstva WFC poziva na hitnu akciju i na ovaj način potvrđuje glavnu poruku Partnerstva za suradnju u okviru strategije šumarstva i klimatskih promjena na svom Ekspertnom panelu o prilagodbi šuma klimatskim promjenama, kao i Izjavu o šumama i klimatskim promjenama:



*

Šume pozitivno utječu na globalnu bilancu ugljika. Održavanje velikih zaliha ugljika putem smanjenja deforestacije i degradacije šuma, te promicanje održivog gospodarenja svim tipovima šuma uz održanje biološke raznolikosti, te zaštita i obnavljanje šuma moraju biti među najvećim svjetskim prioritetima na području šumarstva;
*

Održivo upravljanje šumama pruža učinkovit okvir za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe vezane uz šume;
*

Kako bi šume u potpunosti ostvarile svoj potencijal u ublažavanju izazova klimatskih promjena, treba poboljšati upravljanje šumama, unaprijediti financiranje i izgradnju kapaciteta, te osnažiti postupke koji bi pomogli autohtonom stanovništvu i drugim zajednicama vezanih uz šumu;
*

Održivo ubiranje roda šumskih proizvoda i drva za ogrjev može umanjiti emisiju stakleničkih plinova ako zamjenjuje neutralnu ili nisku emisiju, te materijale visoke emisije obnovljivim materijalima;
*

Unatoč potpunoj implementaciji mjera prilagodbe, klimatske promjene ipak bi dugoročno nadmašile kapacitet prilagodbe mnogih šuma, te je stoga potrebno dosljedno nastaviti provedbu mjera ublažavanja klimatskih promjena i adaptacije;
*

Suradnja unutar sektora, jačanje upravljanja šumama, uspostave pozitivnih ekonomskih inicijativa i unaprjeđenja održive egzistencije siromašnog stanovništva od vitalne su važnosti za smanjenje deforestacije i degradacije šuma;
*

Precizan monitoring i procjene pomoći će informiranju onih koji donose odluke, stoga te mjere treba ojačati u smislu koordinacije i transparentnosti;
*

Veći angažman šumarskih profesionalaca koristiti će aktivnostima oko ublažavanja klimatskih promjena i mjera prilagodbe u šumarstvu.
*

Kongres naglašava potrebu za umanjivanjem siromaštva kao pokretačke snage deforestacije, te očuvanjem prava autohtonog stanovništva i zajednica koje ovise o šumi, kao i uočavanjem važne uloge privatnog sektora i civilnog društva u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju istih.
*

Trinaesti Svjetski kongres šumarstva podupire uključivanje REDD+ (Reducing Emissions from Deforestation and Forest Degradation + Conservation, odnosno Program smanjenja emisije ugljika iz deforestacije i degradacije šuma ) u sporazum i dugoročnoj suradnji u okviru UNFCCC-a, uključujući napredne inicijative vezane uz očuvanje, održivo upravljanje šumama i povećanje šumskih zaliha ugljika u zemljama u razvoju; te poziva na daljnju podršku prilagodbi u sektoru šumarstva.

Izvor: http://www.cfm2009.org/en/detalle-novedad

Područni odjel HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije
Katrin Gnjidić, dr. vet. med.
stručni suradnik za nitrate na projektu Kontrole onečišćenja u poljoprivredi